Zbirka naoružanja iz Domovinskog rata na Turnju muzejski je prostor na otvorenom, pod nebom koje pamti sve ratove na ovom području. A bilo ih je previše. Povijest Turnja vezana je uz nastanak karlovačke utvrde i podiže se kao predstraža i zaštita mostova na Korani i Mrežnici kao prilazima gradu. Naziv dobiva od pojma „turan“, drvenih stražarskih kula izgrađenih uz obalu Korane. Turanj je tijekom povijesti bio neprestano vezan za vojna i ratna zbivanja. Kao prva vrata za ulazak u područje Karlovca s mostovima preko dviju rijeka, privlačio je pozvane i nepozvane goste. S ovim zadnjima smo katkad imali problema. Turanj je bio i ostao simbol pobjede za Karlovčane. Tužne ratne sudbine isprepletene su osjećajem ponosa, a eksponati vojnih vozila i naoružanja ostaju podsjetnik za budućnost. Karlovac nitko nije osvojio silom, Karlovac se osvaja srcem. Kao što se i branio srcem.

Ne znamo kad smo sagradili stari grad Dubovac, ne sjećamo se toliko dobro. Stare knjige kažu da je na vrhu brijega iznad Kupe oduvijek bio grad. Još i prije izuma starih knjiga. Dovršili smo ga u 13. stoljeću jer nas je stalno netko napadao, a morali smo braniti naše trgovce žitom i solju i lađare na Kupi. S Branič kule vidi se Kupa i puno dalje, provjerite i sami. Stari grad Dubovac jedan je od najbolje sačuvanih i najljepših spomenika feudalnog graditeljstva u Hrvatskoj. Sagrađen je na prapovijesnom humku iznad Kupe, a ime je dobio po dubu (hrastu) koji raste na okolnim padinama. Mijenjao je vlasnike tijekom povijesti, mijenjao svoj izgled ovisno o trenutnim potrebama i modi, a današnji izgled je dobio nakon cjelovite rekonstrukcije sredinom 20. stoljeća. Kolektivno sjećanje Karlovčana kaže da u bunaru starog grada Dubovca postoji tunel koji vodi do obale Kupe i do Zvijezde. Voljeli bismo utvrditi tu činjenicu, ali se bojimo da je možda samo legenda, pa bi nam to teško palo. Neka ostane tako. Svi volimo legende i bajke.

Zvijezda je jedna od „must see“ lokacija u Karlovcu. A kako vidjeti Zvijezdu? Prvo ćete je ugledati na starim kartama, fotografijama iz zraka, grafičkim prikazima i u turističkim brošurama Karlovca. Krenut ćete prema toj nepoznatoj Zvijezdi kroz ulice Karlovca. Vidjet ćete Gradski muzej, temelje kapele svetog Josipa, glavni trg okružen s dvije crkve sa zdencom na sredini, baroknu palaču Veleučilišta, najstariju Glazbenu školu u Hrvatskoj. Proći ćete spletom ulica otkrivajuće detalje povijesti, zastati na terasi nekog kafića i zapitati se gdje je, u stvari, ta Zvijezda? Pa, upravo ste je vidjeli, upoznali iznutra, uživali u otkrivanju skrivenog i udahnuli čarobni zvjezdani prah povijesne karlovačke utvrde. Tu je rođen Karlovac, jednog davnog petka 13. srpnja 1579. godine. Zvijezda je najstariji dio Karlovca, okružena obrambenim šančevima koji su današnjim parkovima dodali još jednu dimenziju i jasno tvore granicu područja Zvijezde. Šetnica oko Zvijezde uz rubove šanaca vodi vas kroz drvorede divljeg kestena i lipe gdje ćete vidjeti i sačuvane ostatke kamenog bedema. Unutrašnje ulice Zvijezde zavrtjet će vas oko središnjeg Trga Josipa bana Jelačića. Na trgu je zdenac. U zdencu je voda, naravno. Danas prilagođen i moderniziran sustavom vodoopskrbe, ali u prošlosti itekako bitan sa zalihom pitke vode. Katolička crkva Presvetog Trojstva i pravoslavna crkva svetog Nikole, svaka s jedne strane trga, kriju povijesne i duhovne vrijednosti grada kao i franjevački samostan u svojoj muzejskoj zbirci.

Karlovac, grad na četiri rijeke, krije na obali Korane prvo registrirano riječno kupalište u Hrvatskoj. Foginovo kupalište kao povijesno nasljeđe Karlovčana, poput genetskog koda ugravirano u tkivo grada i matricu budućnosti, nakon stoljetnog vremenskog otklona još uvijek ostaje mjesto koje se ne zaboravlja. Zelena ljepotica Korana, od svog izvorišta na Plitvičkim jezerima pa sve do ušća u rijeku Kupu u Karlovcu, uljepšava krajolik kojim prolazi. Njen tok kroz gotovo sami centar Karlovca od pamtivijeka Karlovčani i gosti grada koriste tijekom cijele godine kao oazu mira i dodira s prirodom. Još od razdoblja kad je prvi puta dokazana ljekovitost Korane na njenim obalama okupljali su se naraštaji i uživali u blagodatima čiste rijeke, a ona je mamila na kupanje i odmor u vrućim ljetnim danima.

Karlovac je grad na četiri rijeke. Logičkim slijedom, Karlovac je i grad mostova. Daljnjom analizom dobit ćete zaključak da je Karlovac i grad čamaca. I magle, ribiča, riba, žaba i pokojeg komarca. Sve u gradu nam je vezano za rijeke, slatkovodni akvarij Aquatika, romantične šetnje obalom i pitka voda. Po rijekama nazivamo sve što možemo, vrtiće, sportske klubove, restorane i vlastitu djecu. Iz nama nepoznatih razloga, majka priroda je odlučila baš ovdje postaviti sav višak rijeka koje su joj preostale. Iz nama poznatih razloga, netko mudar se sjetio staviti grad baš na te četiri rijeke. I evo nas tu, u vodenom zagrljaju naše četiri ljepotice. Koliko puta smo do sada rekli četiri? Četiri. Svaki Karlovčanin ima svoju rijeku miljenicu. I svaka rijeka ima svoju posebnu nijansu boje. I svaki posjetitelj grada zaljubit će se u jednu od njih. Ili u sve? Četiri.

Karlovac je povijesni lađarski grad, još uvijek nam kuće uz Kupu imaju prilaze do pristaništa, drveni čamci na rijekama su uobičajeno prijevozno sredstvo, a veslanje se uči od najmanjih nogu. Brodogradnja je u povijesti bila uobičajena djelatnost i postavila pred nas izazov izgradnje tradicijske kupske lađe. Izazov smo prihvatili i danas se možete voziti žitnom lađom „Zora“, autentičnim drvenim brodom kakav je u 18. stoljeću plovio rijekom Kupom. Plovidba jedinstvenom europskom atrakcijom dočarat će vam doživljaj prošlog vremena kada se žito prevozilo lađama, rijekama Kupom i Savom. Na taj se način povezivao grad Karlovac s ostatkom Hrvatske te dalekim Temišvarom i Dunavom. Ovaj “tumbas” jedna je od tri tipa lađi kakve je imao karlovački lađarski ceh, najbogatiji ceh obrtničkog Karlovca iz doba Ilirskog preporoda. Pristanište “Zore” danas se nalazi u mjestu Brođani udaljenom 15-tak kilometara od grada Karlovca.

Crkva Presvetog Trojstva sa svojim baroknim zvonikom stoji u centru stare karlovačke Zvijezde kao orijentir na prostornom, ali i duhovnom putu. Sagrađena istovremeno s utvrdom, nadograđivana je kroz stoljeća i predstavlja spiritualno i duhovno središte. Dio je sakralne baštine Karlovca i neizostavna točka susreta s povijesti, ljudima i s nama samima. Franjevački samostan i crkva čine jednu cjelinu i od 17. stoljeća franjevci upravljaju i brinu o cijelom kompleksu zdanja. Svojim dolaskom u Karlovca franjevci počinju s vođenjem karlovačkih škola u kojima se učilo čitanje, pisanje, računanje i vjeronauk, a bave se i istraživanjem karlovačke flore i pisanjem udžbenika iz prirodopisa i zemljopisa. Tijekom stoljeća skupljena je impozantna zbirka od 10.000 raritetnih knjiga i predmeta sakralne umjetnosti, danas prezentirane u samostanskom Muzeju sakralne baštine.

Još od Semiramidinih vrtova, filozofija parkovne simbolike teži ka dostizanju duhovnog mira božanskog vrta. Latinska riječ parricus (od koje dolazi riječ park) označava ograđeni prostor ili branjevinu. Brani li nas park od otuđenog svijeta gradske užurbanosti? Da li je Karlovac grad s blagotvornim parkovima ili je sve jedan veliki park s gradom unutar njega? Krilatica povjesničara R. Radovinovića „grad u parku“ doista najbolje opisuje doživljaj grada Karlovca. Pogled na zeleni grad otvorit će vam se na ulasku u Karlovac bez obzira s koje strane došli. Dočekat će vas veličanstvena Marmontova aleju platana i osjećat ćete se dobrodošlo u zagrljaju stoljetnih divova, ili će vas razigrane krošnje crvenih javora nagovoriti da zastanete i odmorite. Ulazak u Karlovac predstavlja rizik za vaš stres koji nestaje u zelenom. To vam nećemo naplatiti.

Najnovija istraživanja u svijetu pokazala su da ljudi koji redovito posjećuju muzeje, uz uživanje u umjetnosti i nova saznanja, ondje dobivaju i puno više – sretniji su i manje usamljeni od ostalih, ne pate od depresija i tjeskobe. Muzeji su, dakle, bitni za vaše zdravlje. Karlovac kao povijesni grad voli povijest. Povijest je učiteljica života. Povijest u Karlovcu živi u zidinama Zvijezde i stanuje u Gradskom muzeju. Gradski muzej smješten je u najstarijoj gradskoj palači na Strossmayerovom trgu, nekadašnjoj kuriji Frankopana. Osnovan je na samom početku 20. stoljeća, predstavljajući mjesto očuvanja uspomena i starina grada. Fundus muzeja raspoređen je u sedam odjela. Ta magična brojka otvorit će pred vašim očima slike povijesnih događaja i običaja na drugačiji način. Muzej se brine i za zbirke i prostore na još četiri lokacije, galeriji Vjekoslav Karas, Branič kuli na starom gradu Dubovcu, rodnoj kući obitelji Ribar u Vukmaniću i muzeju Domovinskog rata na Turnju.